Volujak je planina u graničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Jugozapadni je dio planinskog masiva Maglić-Volujak-Bioč, smještenog između rijeka Sutjeske, Drine, Pive i Vrbnice. Sjeverozapadna strana Volujaka strmo se spušta prema Sutjesci i s obroncima Zelengore (Tovarnica) na suprotnoj strani pravi najatraktivniji dio kanjona ove rijeke (klanac Vratar).
Volujak spada u onaj niz visokih i glomaznih dinarskih planina, koje narod naziva površi ili vršine, čime označava prostore koji sasvim nadvisuju svoju okolininu. Te visoke planine su sačuvale vjenačni karakter samo u tome što se nižu jedna za drugom, ali u morfološkom smislu posmatrane pojedinačno nemaju oblik vijenca.
Širina masiva Volujak iznosi oko 7 km. Na toj širini mogu se izdvojiti i 3 grebena koji se spuštaju u stepenicama od juga prema sjeveru i Suškom potoku.
Najviši i glavni greben Volujaka počinje na jugu od Vlasilje (2336 mnv), Kocijan kuk (2126 mnv), Studenac (2294 mnv), Široko točilo (2297 mnv), Previja (2273 mnv) i Badanj (2242 mnv). Širina između ovih vrhova iznosi od 1000 do 1500 metara i izgleda kao visoravan, koja se naziva Ravni Volujak.
Drugi greben prema sjeveru pruža se uporedo sa navedenim glavnim od Stanine grede (2020 mnv) preko Stolca (1985 mnv) i Djevojke (1928 mnv). To su duboko urezane uvale sa mnogo ruševnog materijala od strmih strana grebena, prekrivene prostranim sniježnicama, koji podsjećaju na glečerske cirkove Alpa.
Treći greben Volujaka prema sjeveru počinje na 1857 mnv, preko Kite (1640 mnv) do Jelove staze (1623 mnv).
Planinu Volujak s Maglićem i Biočem Jovan Cvijić često naziva ”Volujačko-biočka masa”i u više navrata napominje da je narod još uvijek računa kao Volujak, a da su Maglić, Veliki i Mali Bioč (sada Vitlovi) samo vrhovi Volujaka. U to vrijeme Trnovačko jezero se zvalo Volujačko jezero. Cvijić smatra da ovo predstavlja jednu planinu sa širokom bilima nalik visoravni naročito u jugoistočnim dijelovima na kojoj dominira glavni vijenac Volujaka od Sutjeske do Smrekovačke doline.
U nastavku teksta možete pronaći više informacija o stazama i samim vrhovima planine Volujak kroz naše planinarske aktivnosti.
Stolac 1985 mnv
Stolac čini dio drugog grebena masiva Volujak koji se pruža uporedo s glavnim grebenom. Vrh koji planinari rijetko posjećuju pruža fascinatne poglede na okomite stijene planine Volujak kao i druga prostranstva Nacionalnog parka Sutjeska.
Da bi se došlo do početne tačke pješačenja u mjestu Suha potrebno se odvojiti lijevo s ceste Tjentište-Gacko i nastaviti dalje makadamskim putem. Makadamski put nije u dobrom stanju i ne preporučujemo kretanje ”malim vozilima”. Na 6,5-om kilometru odvajate se desno ka Sušičkom potoku i neposredno uz potok ostavljate vozilo. Dalje se krećete šumskim putem sve do doline Vratnice. Postoji markacija koja je stara i neophodno je obnoviti. Od Vratnica ka Tiholjici i dalje ka Stolcu staza kao i da ne postoji te je zbog sigurnog planinarenja najbolje koristiti se GPS uređajem, a stazu možete preuzeti na linku ispod teksta. Sam vrh Stolca je eksponiran i preporučujemo dodatno osiguranje.
Izvještaj i fotografije s našeg uspona u zimskim uslovima možete pogledati u naslovu Tragom medvjeda do vrha Stolac.
Opis:
Naziv staze: Stolac
Planina: Volujak
Početak staze: Sušički potok
Završetak staze: Vrh Stolac
Dužina staze i vrijeme kretanja: 7,1 km; 3h 30 min
Visinska razlika: 976 mnv
Markacija: Do doline Vratnice vrlo slaba, dalje do Stolca kao da i ne postoji.
Izvori vode: Od Sušičkog potoka do vrha nema izvora
Signal za mobilni telefon: Samo kod vrha Stolac
Skloništa: Ne
Težina: Kondiciono 6/10; Tehnički:7/10
Staza snimljena: Garmin 64
Napomena: Staza je snimana u zimskom periodu te je početna tačka prikazana prije uslijed nemogućnosti prolaza vozilom zbog lavina. Početna tačka u ljetnom periodu je mjesto skretanja s ceste koje se vidi na mapi.
Preuzmite GPS stazu ispod:
https://www.vucjastopa.com/wp-content/uploads/GPS staze/VOLUJAK-STOLAC.gpx