O samom nazivu planine Ljubišnja postoje dvije legende. Prva kaže da se zbog svoje prirodne ljepote, položaja i pristupačnosti planina nekada zvala” LEPOVIJA”. Ime “Ljubi-sna” a kasnije “Ljubišnja” dobila je u vrijeme Herceg Stjepana koji nije mogao da odoli ljepoti svoje buduće snahe koju su preko planine vodili njegovom sinu Vladislavu.Tako naredi svatovima da zanoće na planini i istu veče obljubi snahu.Legenda kaže da je zbog obljube ljepotice koja je bila njemu namijenjena Vladislav kasnije i zaratovao sa svojim ocem. Sin je, čuvši šta se desilo, krenuo sa vojskom na oca, ali ovaj je okrenuo potkovice konjima naopačke i tako zavarao sina i pobegao. Stjepan Vukčić Kosača u narodu poznatiji kao Herceg Stjepan(1404-1466) ženio se tri puta. Prva žena bila je Jelena, zetska princeza iz kuće Balšića. Imao je petero djece – Katarinu Kraljicu Bosne, Stjepana, Vladislava, Vlatka i Maru. Njegov sin Stjepan Hercegović je u 20. godini primio islam i postao veliki Ahmed paša Hercegović.Godine 1448. priklonio se Osmanlijama i srpskom despotu Đurađu Brankoviću u napadu na bosanskog kralja i proglasio se hercegom. U toku trećeg braka, sa bavarskom princezom Cecilie u korespodenciji je koristio njemačku transliteraciju njegove titule Vojvoda – Herceg (što je, u narodnom jeziku, evaluiralo u ‘Herceg’).Teritorije pod njegovom vlašću, od tada su poznate pod imenom herceštvo, od Sv. Save Hercegovina. Druga legenda pak kaže da je ime dobila po ljubičastoj boji, koju ima crnogorična šuma prilikom zalaska sunca.
Njeno podnožje je obraslo crnogoričnom šumom, a sami vrh je uglavnom prekriven gustom klekom, dok je južna padina samo mjestimično obrasla klekovinom i rijetkom šumom.Tu se nalaze lijepi pašnjaci koji se spuštaju u zaravan Konjsko polje. Sa druge strane Konjskog polja dominira planina Radovina, sa vrhom Velika Radovina 1992 mnv. Ljubišnja je bogata šumama, pašnjacima, izvorima pitke vode i zato je vrlo perspektivna za razvoj stočarstva. Jedna pjesma kaže da ima 77, a druga priča da Ljubišnja ima izvora, po jedan za svaki dan u godini.
Ljubišnja je planina koja se nalazi na samoj granici Bosne i Hercegovine i Crne gore. Granica prolazi tačno preko njenog vrha, Dernjačišta sa visinom od 2238 metara. Nešto sjevernije na drugoj strani grebena se nalazi Mala Ljubišnja 2073 mnv. Osim ova dva postoje i drugi obilježeni vrhovi, koji se uglavnom nalaze u Crnoj Gori.
Postoji dilema oko toga da li vrhovi Dernjačišta i Mala Ljubišnja pripadaju Bosni i Hercegovini. Po mnogim internetskim kartama kao što je Google Maps ne pripadaju i nalaze se stotinjak metara od granice na teritoriji Crne gore. Međutim na topografskoj karti Geodetskog instituta Sarajevo granica prolazi tačno preko Dernjačišta, a Mala Ljubišnja je u BiH. Što se tiče njenog geografskog položaja najviši greben je usmjeren od sjeverozapada ka jugoistoku i nalazi se između rijeka Tare i Ćehotine. Kako se nalazi na samoj granici vidik s Ljubišnje pruža se na planine Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Vide se Jahorina, Treskavica, Zelengora, Maglić, Bioč, Durmitor, Moračke planine, Bjelasica, Zlatar, Zlatibor i mnoge druge.
Međutim, to nije jedino blago koje krije planina Ljubišnja!
Posebnu atrakciju predstavlja rijeka Draga, koja izvire ispod Ljubišnje, i koja se nakon desetak kilometara toka, kroz nevjerovatni kanjon uliva u Taru. Kanjon Drage je kod mjesta Tijesno, kako mu i ime kaže, širok samo desetak, a dubok preko 600 metara. Upravo ga ta karakteristika čini najdubljim kanjonom u Evropi, poslije nadaleko poznatog kanjona Tare.
Više fotografija s našeg uspona na Ljubišnjui Radovinu možte pogledati u našoj galeriji.
Ljubišnja je udaljena od Foče 48 km, dok od Pljevalja oko 50-ak kilometara. Iz oba mjesta putevi su makadamski i nisu baš najbolji. Ipak ukoliko vam nije auto previše nisko uz opreznu vožnju možete doći do Konjskog polja odakle i kreće staza za uspon.
Pristup Konjskom polju iz pravca Foče:
Krenete putem od Foče preko mjesne zajednice Dragočava i dalje prema selu Čelebići. Dalje se nastavlja prema selu Meštrevac. Prije Meštrevca na velikoj desnoj krivini (koja vodi ka Meštrevcu) nastavi se pravo u pravcu Konjskog polja. Nakon par kilometara s desne strane ima putokaz kojim se odvajate desno za Konjsko polje. Idete pravo sve do izlaska na prostrane pašnjake Konjskog polja. Detaljnije upute pogledajte ispod:
Staza za uspon na vrh Dernečište kreće od katuna s lijeve strane puta kojim ste došli svojim autom. Staza nije najbolje markirana i vrlo je rijetka markacija. Ipak to vam neće predstavljati problem za uspon do vrha s obzirom da je ovaj dio Ljubišnje vrlo pregledan i bez visokog rastinja. Detaljnije o samom usponu pogledajte ispod:
Opis:
Naziv staze: Konjsko polje-Dernečište
Planina: Ljubišnja
Početak staze: Konjsko polje (od katuna)
Završetak staze: Vrh Dernečište
Dužina staze i vrijeme kretanja:
Visinska razlika:
Markacija: Postoji, al vrlo loše urađena i poprilično stara. Ipak s obzirom da je dobar pregled planine, neće predstavljati problem za snalaženje.
Izvori vode: Postoji više izvora na polazišnoj tački što je i dovoljno u odnosu na težinu uspona.
Signal za mobilni telefon: Da
Skloništa: Ne
Težina: Laka tura
Staza snimljena: Garmin 64
Preuzmite GPS stazu ispod:
https://www.vucjastopa.com/wp-content/uploads/LJUBISNJA.gpx